Temperatura i komfor

Komfor koji korisnici unutar objekta osećaju ne zavisi samo od toplote vazduha već i od temperature koju emituju elementi kuće (pre svega zidovi i prozori). Zahvaljujući dobroj toplotnoj izolaciji i zaptivenosti razlika između temperature vazduha i zidova unutar pasivne kuće je veoma mala, bez obzira na spoljnu temperaturu.

Primera radi temperatura vazduha unutrar objekta je od 18°C do 22°C dok je temperatura unutrašnje površine spoljnih zidova kao i stakla prozora oko 17°C. Poređenja radi u klasičnoj kući ta razlika može biti čak i do 10°C.


Kvalitet i čistoća vazduha

U pasivnoj kući nije potrebno, ali je moguće otvarati prozore. Dovod svežeg kao i odvod iskorišćenog vazduha obezbeđuje jedinica za vetrenje. Brzina strujanja vazduha je veoma niska tako da se praktično ne primećuje. Da bi sistem dobro funkcionisao pasivna kuća mora biti dobro zaptivena. Zahvaljujući tome u takvim kućama ne postoji neprijatno vetrenje sa velikim brzinama strujanja vazduha koje je tipičan slučaj kod konvencionalnih kuća zato što se vetre otvaranjem prozora (promaja). Sastavni deo jedinice za vetrenje je i filter za vazduh koji drastično redukuje prašinu i druge nečistoće u vazduhu unutar kuće. Osim značajnog povećanja kvaliteta vazduha rapidno se smanjuje i potreba za higijenskim održavanjem objekta (čišćenje od prašine).


Solarni dobici i zaštita od pregrevanja

Osim energetskih dobitaka direktno sunčevo zračenje u objektu povoljno utiče na korisnike sa psihološkog stanovišta. Sa druge strane, neophodno je obezbediti adekvatnu zaštitu od pregrevanja tokom toplih meseci. Koncept pasivne kuće sadrži u sebi optimizaciju ovih faktora zahvaljujući pravilno dimenzionisanom odnosu prozora i zidova. Zimi se koristi efekat staklene bašte za zagrevanje unutrašnjosti objekta u maksimalnoj mogućoj meri. Spoljašnjo zasenčenje tokom leta treba da sprečava pregrevanje objekta. Prijatna unutrašnja klima se postiže tokom cele godine uz pomoć termoakumulacione mase (zidovi u enterijeru) i sistema za vetrenje.


Isplativa investicija

Minimum potrebne energije jednak je minimalnim izdacima te i veoma niskim računima za utrošenu energiju. Pošto pasivna kuća troši 10 puta manje energije, osim toga što su računi za energiju 10 puta niži, ona je idealno rešenje za energetsku krizu budući da postojeći trendovi ukazuju na to da će se cene energenata u budućnosti rapidno povećavati. Stoga se pasivna kuća može tretirati kao investicija u budućnost. Kompleksna projektna dokumentacija, dobra toplotna izolacija, zaptivenost i pravilna i pažljivo izvođenje građevinskih detalja utiču na troškove gradnje pasivne kuće koji su u proseku 10 - 20% viši u poređenju sa konvencionalnom kućom. Dosadašnja desetogodišnja iskustva sa napravljenim pasivnim kućama pokazuju da i nakon ovog perioda troškovi održavanja kuće ostaju i dalje niski. Visok kvalitet objekta donosi investitoru i korisniku nadprosečan komfor i veoma dugačak životni vek objekta što opet utiče na rast vrednosti nekretnina u realnim tržišnim okolnostima i budućim trendovima.


Objekat koji vodi računa o životnom okruženju

Pošto je za korišćenje pasivne kuće potrebno do 90% manje energije time se rapidno smanjuje štetan uticaj koji potiče od sagorevanja fosilnih goriva. Koristeći obnovljive resurse koncept pasivne kuće obezbeđuje i budućim generacijama resurse koji bi inače bili znatno brže potrošeni. Korišćenje prirodnih materijala dalje se razvija ekološki aspekt pasivne kuće. One su po pravilu arhitekture ogledalo okoline tako da se u njima mogu naći i koristiti prirodni građevniski materijali (izolacija od reciklirane celuloze i drvenih elemenata, glineni malteri...). Pri korišćenju objekta, osim trenutne situacije, treba uzeti u obzir i od kakvog je materijala napravljen kao i šta se sa njim zbiva ukoliko dođe do rušenja.